Muzej Hercegovine
Ko se želi upoznati sa historijom Mostara i Hercegovine ne može a da ne posjeti ovaj mali, graciozni muzej kojeg ugošćuje kuća u kojoj je živio Džemal Bijedić, bivši jugoslovenski premijer, koji je poginuo u avionskoj nesreći 1977. godine. Zgrada, sagrađena u austrougarskom periodu, predstavlja uspješnu kombinaciju stila austrijskih rezidencijalnih struktura i orijentalnih arhitektonskih elemenata. Muzej čuva bogatu arheološku i etnografsku zbirku i vrijedna dokumenta koja daju informacije o različitim periodima života grada i cijele Hercegovine. Osim toga, u unutrašnjosti se nalaze dijelovi namještaja i predmeta za svakodnevnu upotrebu iz prošlosti, koji su se koristili i u gradu i na selu.
Interpretacijski muzej
Cilj Interpretacijskog centra MuM (muzej u Mostaru) je pored valorizacije kulturne baštine, uspostaviti integralni i kulturni sistem koji će posjetitelja uputiti na sve orginalne lokacije i sadržaje. Izloženi predmeti u ovom odjelu Muzeja Hercegovine ostvaruju, s drugim naracijskim elementima, priču o tradiciji, običajima kulturi stanovanja i kulturi življenja u Mostaru i regiji.
Interpretacijski centar muzeja po svojoj geometriji i dispoziciji u interijeru omogućava harmoničan prikaz Mostara i Hercegovine, te nudi novine u smislu prezentacije i interpretacije kulture i tradicije ovoga kraja s inovacijama u tehnološkom smislu, te upotrebu audiovizuelnih efekata.
Riječ je o projektu muzejskog tipa, koji na savremen način zvučnim, vizuelnim i narativnim cjelinama oslikava prirodne ljepote Hercegovine i najznačajnije historijske događaje. Interpretacijski centar ima vrlo vrijednu etnološku zbirku sa 70 eksponata, koji, po svojoj koncepciji, otvaraju priču iz duhovnog i vjerskog života na ovim prostorima. Obiluje bogatim izborom fotografija, koje se odnose na gradove i regiju Hercegovine.
MUM (Muzej u Mostaru) Interpretacijski centar dijeli se na četiri metateme i podgrupe. Bogatstvo i jedinstvenost teritorija Hercegovine je povezana sa mnogim važnim aspektima. Pripovjedanje njenih glavnih oblika i sadržaja dolazi kroz četiri metateme koje pojetiocu omogućavaju izbor mogućih odredišta. Podgrupe pomažu posjetiocu dobijanje detaljnih podataka o odredištima.
Interpretacijski centar muzeja po svojoj geometriji i dispoziciji u interijeru omogućava harmoničan prikaz Mostara i Hercegovine, te nudi novine u smislu prezentacije i interpretacije kulture i tradicije ovoga kraja s inovacijama u tehnološkom smislu, te upotrebu audiovizuelnih efekata.
Riječ je o projektu muzejskog tipa, koji na savremen način zvučnim, vizuelnim i narativnim cjelinama oslikava prirodne ljepote Hercegovine i najznačajnije historijske događaje. Interpretacijski centar ima vrlo vrijednu etnološku zbirku sa 70 eksponata, koji, po svojoj koncepciji, otvaraju priču iz duhovnog i vjerskog života na ovim prostorima. Obiluje bogatim izborom fotografija, koje se odnose na gradove i regiju Hercegovine.
MUM (Muzej u Mostaru) Interpretacijski centar dijeli se na četiri metateme i podgrupe. Bogatstvo i jedinstvenost teritorija Hercegovine je povezana sa mnogim važnim aspektima. Pripovjedanje njenih glavnih oblika i sadržaja dolazi kroz četiri metateme koje pojetiocu omogućavaju izbor mogućih odredišta. Podgrupe pomažu posjetiocu dobijanje detaljnih podataka o odredištima.
Muzej Stari most
Pored Starog mosta je odjel Muzeja Hercegovine posvećen historijatu razvoja grada Mostara i obnovi Starog mosta koji djeluje pod imenom "Muzej Stari most". Muzej Stari most s vidikovcem smješten u kompleksu kule Tara, na lijevoj obali Neretve, prezentira projekt rekonstrukcije (1999-2004.) mosta iz XVI vijeka s pripadajućim kulama Tarom i Halebijom.
Jednolučni kameni most, jedinstevene ljepote i konstrukcije svoda, gradio po nalogu Sulejmana Veličanstvenog od 1557-1566. godine mimar Hajrudin, a po projektu vodećeg turskog graditelja Kodže Mimara Sinana.Muzej stvara sliku života na mostu i oko njega u svim njegovim aspektima od kulturnog/povijesnog, arhitektonskog, privrednog, vojnog do svakodnevnog.
Istodobno sa rekonstrukcijom Starog mosta vršena su arheološka istraživanja (2001-2003.godine) koja su dala nove podatke o nastanku grada uz most i dvije kule na Neretvi, kako spominje najstariji zapis iz 1452. godine.
Iskopavanja su dokazala postojanje dva starija srednjovjekovna drvena mosta.
Dio muzejske postavke je autentičan arheološki lokalitet ispod nivoa prilaza kuli dok je na spratovima kule izložena pokretna arheološka građa, arhivska i arhitektonska dokumentacija.
S vrha kule pruža se lijep pogled na Stari grad i okolicu. Stari grad i most uvršteni su 2005. godine u svjetsko kulturno naslijeđe pod zaštitom UNESCO-a.
Jednolučni kameni most, jedinstevene ljepote i konstrukcije svoda, gradio po nalogu Sulejmana Veličanstvenog od 1557-1566. godine mimar Hajrudin, a po projektu vodećeg turskog graditelja Kodže Mimara Sinana.Muzej stvara sliku života na mostu i oko njega u svim njegovim aspektima od kulturnog/povijesnog, arhitektonskog, privrednog, vojnog do svakodnevnog.
Istodobno sa rekonstrukcijom Starog mosta vršena su arheološka istraživanja (2001-2003.godine) koja su dala nove podatke o nastanku grada uz most i dvije kule na Neretvi, kako spominje najstariji zapis iz 1452. godine.
Iskopavanja su dokazala postojanje dva starija srednjovjekovna drvena mosta.
Dio muzejske postavke je autentičan arheološki lokalitet ispod nivoa prilaza kuli dok je na spratovima kule izložena pokretna arheološka građa, arhivska i arhitektonska dokumentacija.
S vrha kule pruža se lijep pogled na Stari grad i okolicu. Stari grad i most uvršteni su 2005. godine u svjetsko kulturno naslijeđe pod zaštitom UNESCO-a.
Muslibegovića kuća
Nacionalni spomenik "Muslibegovića kuća" smješten u blizini Karađoz-begove džamije jedan je od najmonumentalnijih spomenika gradske stambene arhitekture otomanskog perioda u Bosni i Hercegovini. Kompleks koji se sastoji od porodične kuće (ženska avlija- haremluk) i poslovnog dijela (muška avlija - selamluk) je sagrađen početkom 18. stoljeća, a glavni stambeni objekat je rekonstruisan i dograđen 1872. godine po uzoru na reprezentativne objekte u Istambulu.
Za razliku od stambenih objekata iz ranijeg perioda, sagrađen je u centralnom sistemu rasporeda prostorija i ima 4 etaže. Ulaz u stambeni dio je dvolučni sa centralnim stubom u sredini u čemu se ogleda uticaj Mediterana.
Objekat je sačuvao autentičnu formu i drvorez te uz originalne predmete, spise i eksponate, posjetiocima pruža uvid u način života bogate begovske porodice u minulim stoljećima. Osim posjete i razgledanja muzejske postavke posjetiocima se pruža mogućnost konzumiranja tradicionalnih pića i kolača a jedan dio kompleksa nudi i mogućnost spavanja u originalnom ambijentu.
Za razliku od stambenih objekata iz ranijeg perioda, sagrađen je u centralnom sistemu rasporeda prostorija i ima 4 etaže. Ulaz u stambeni dio je dvolučni sa centralnim stubom u sredini u čemu se ogleda uticaj Mediterana.
Objekat je sačuvao autentičnu formu i drvorez te uz originalne predmete, spise i eksponate, posjetiocima pruža uvid u način života bogate begovske porodice u minulim stoljećima. Osim posjete i razgledanja muzejske postavke posjetiocima se pruža mogućnost konzumiranja tradicionalnih pića i kolača a jedan dio kompleksa nudi i mogućnost spavanja u originalnom ambijentu.
Bišćevića kuća
Biščevića kuća, poznatija kao Bišćevića ćošak, smještena je na istočnoj obali rijeke Neretve u Biščevića ulici. Ova stara otomanska kuća potiče iz 17. stoljeća. Ćošak isturen nad Neretvom na dva veoma visoka i smjelo postavljena kamena stuba, predstavlja ovu kuću kao najsmjelije komponovano djelo stambene arhitekture iz turskog perioda u Mostaru.
Kamerija ili divanhana je očuvala izvorni otomanski stil, kuća obiluje autentičnim namještajem, a bašta je reprezentativni primjer turskog stila gradnje. Ulaz u kuću je 3 KM.
Bogatstvo dekorativnih motiva, od ulaznih vrata u prvu i drugu avliju, preko kaldrme u avliji i drvoreza na potpornim gredama i ogradi od divanhane do ulaznih vrata u ćošak i ćoška, najbolje pokazuje vrijednost ove stambene kuće. Posljednji nasljednik Ahmed Bišćević snadbio je kuću interesantnom etnografskom zbirkom iz turskog doba, veoma privlačnom za turiste.
Kamerija ili divanhana je očuvala izvorni otomanski stil, kuća obiluje autentičnim namještajem, a bašta je reprezentativni primjer turskog stila gradnje. Ulaz u kuću je 3 KM.
Bogatstvo dekorativnih motiva, od ulaznih vrata u prvu i drugu avliju, preko kaldrme u avliji i drvoreza na potpornim gredama i ogradi od divanhane do ulaznih vrata u ćošak i ćoška, najbolje pokazuje vrijednost ove stambene kuće. Posljednji nasljednik Ahmed Bišćević snadbio je kuću interesantnom etnografskom zbirkom iz turskog doba, veoma privlačnom za turiste.
Kajtaz kuća
Kajtaz kuća spada u gradsku stambenu arhitekturu osmanskog doba, a to je jedan od najljepših stambenih kompleksa s odvojenim dijelova za muškarce i žene. Brojne knjige pisane na arapskom jeziku pronađeni su u ovoj kući. Ako posjetite Kajtaz kuću, možete, barem za kratko vrijeme obilaska, doživjeti životni stil kakav su ljudi vodili prije više od 150 godina.