Blagaj
Samo 12 km od Mostara, na rijeci Buni, nalazi se čaroban gradić Blagaj, srednjovjekovni grad Humske države iz koje je polovinom XV vijeka nastala današnja Hercegovina. Sa ruševina starog grada ili Kule Herceg Stjepana, (vlastodršca ovih prostora prije dolaska Otomanskog carstva 1465. godine), koja je izgrađena na strateškom položaju, na hridinama iznad izvora rijeke Bune, pruža se prelijepa panorama doline Neretve, slika koja opravdava cijeli sat penjanja na vrh ovih ruševina. U okolini se nalaze: Kuća Velagića (prekrasan primjer otomanske stambene arhitekture iz XVII vijeka), Džamija Sultana Sulejmana (izgrađena oko1520.), Karađozbegov most, izgrađen na rijeci Buni, koji potiče iz 1570. i Hamam sagrađen na prelazu iz XVI u XVII vijek. Na desnoj obali rijeke, u prelijepom scenariju kakav samo priroda može realizirati, nalazi se Tekija, kuća dreviša iz XVI vijeka, koji kao da lebdi između stijene i vode; vijekovima to je mjesto molitve i meditacije. Unutar objekta nalaze se sobe za učenje, za molitvu, “musafirhana” (soba za goste ili putnike u prolazu), kuhinja i hamam. U blizini Tekije nalazi se prostorija (turbe), koja čuva spomen na derviše Sari-Saltuka i Ačik-pašu.
Tekija, otvorena za posjetitelje tokom cijele godine, jedan je od najrelevantnijih primjera sakralno-rezidencijalne islamske kulture Bosne i Hercegovine, a Blagaj, sa svojim Šćepan gradom, predivnim pejsažom i spektakularnim izvorom rijeke Bune, jedno je od blaga koje nikako ne treba zaobići prolazeći kroz ovu regiju. Iskoristite posjetu i da biste pojeli pastrmku u jednom od restorana koji se nalaze blizu izvora. U Blagaj se može doći automobilom, ali i autobusima kompanije Mostar-bus koji svakim danom vozom iz Mostara sa stajališta pod nazivom «Lira» na Trgu Ivana Krndelja kod Autobuske stanice.
Blagajska utvrda i derviška kuća, srednjovjekovni Počitelj – remek djelo od kamena obožavan od umjetnika i pjesnika, antička rimska vila Mogorjelo, arheološka nalazišta u Stocu i misteriozna nekropola Radimlja, predivan grad Trebinje i na kraju, Međugorje, meta hodočasnika iz cijelog svijeta, samo su neka od mjesta koja na pravi način predstavljaju vrijednosti ovih predjela.Hstorija, kultura, priroda i duhovnost prolaze kroz Hercegovinu dodirujući i najpoznatija mjesta i sakrivene ćoškove ove zemlje i poklanjaju posjetiocima jedinstvena sjećanja i neiskvarena bogatstva. Hodati ovim krajevima, okusiti specijalitete, pričati sa stanovništvom i slušati njihove priče i podijeliti s njima njihovu svakodnevnicu, makar i na kratko, to je pravi način za upoznavanje Hercegovine, koji nadilazi ono što se jednostavnim jezikom naziva odmor.
Tekija, otvorena za posjetitelje tokom cijele godine, jedan je od najrelevantnijih primjera sakralno-rezidencijalne islamske kulture Bosne i Hercegovine, a Blagaj, sa svojim Šćepan gradom, predivnim pejsažom i spektakularnim izvorom rijeke Bune, jedno je od blaga koje nikako ne treba zaobići prolazeći kroz ovu regiju. Iskoristite posjetu i da biste pojeli pastrmku u jednom od restorana koji se nalaze blizu izvora. U Blagaj se može doći automobilom, ali i autobusima kompanije Mostar-bus koji svakim danom vozom iz Mostara sa stajališta pod nazivom «Lira» na Trgu Ivana Krndelja kod Autobuske stanice.
Blagajska utvrda i derviška kuća, srednjovjekovni Počitelj – remek djelo od kamena obožavan od umjetnika i pjesnika, antička rimska vila Mogorjelo, arheološka nalazišta u Stocu i misteriozna nekropola Radimlja, predivan grad Trebinje i na kraju, Međugorje, meta hodočasnika iz cijelog svijeta, samo su neka od mjesta koja na pravi način predstavljaju vrijednosti ovih predjela.Hstorija, kultura, priroda i duhovnost prolaze kroz Hercegovinu dodirujući i najpoznatija mjesta i sakrivene ćoškove ove zemlje i poklanjaju posjetiocima jedinstvena sjećanja i neiskvarena bogatstva. Hodati ovim krajevima, okusiti specijalitete, pričati sa stanovništvom i slušati njihove priče i podijeliti s njima njihovu svakodnevnicu, makar i na kratko, to je pravi način za upoznavanje Hercegovine, koji nadilazi ono što se jednostavnim jezikom naziva odmor.
U antici je na području Blagaja je postojala ilirska utvrda i rimski castrum. U vrijeme bizantskog carstva car Justinijan je dao izgraditi nekoliko utvrđenih gradova na tom poručju. Blagaj se spominje Konstantin Porfirogenet u svom djelu De administrando imperio („O upravljanju carstvom”) kao Bona, dio Zahumlja. Za vrijeme Stefana Nemanje Zahumlje je bilo pod dominacijom Raške države, i krajem 12. stoljeća župan Jurko je podigao Crkvu svetog Kuzme i Damjana. Zahumlje postaje dio bosanske države u 14. stoljeću u vrijeme bosanskog bana Stjepana II. Kotromanića. Tijekom 15. stoljeća Sandalj Hranić Kosača i njegov sinovac Stjepan Vukčić Kosača vladaju područjem Huma i Blagaja sve do dolaska Osmanlija 1466. godine. Do tada je Blagaj pripadao području Bišća, a područje je bilo poznato kao rezidencijalno mjesto hercegovačkih vladara i roda Hranića i Kosača. U povijesnim izvorima Blagaj je prvi put pomenut koncem veljače i početkom ožujka 1423. god. u prepisci između dubrovačkih poslanika i njihove vlade u Dubrovniku, a u svezi misije koju Nikola Gučetić i Blaž Đorđić obavljaju kod vojvode Sandalja Hranića Kosače.
Znamenitosti
Javne zgrade su smještene namjerno unutar urbane strukture kao dio cjeline. Među prvim zdanjima bila je Sultan Sulejmanova, poznatija kao Careva džamija, izgrađena 1521. godine, što je pomoglo da naselje stekne status kasabe (većeg naselja). Uslijedila je izgradnja Karađoz-begovog mosta 1570. god., a potom i Lehina ćuprija. Uporaba odvažnih konstrukcijskih rješenja je odigrala ključnu ulogu u arhitekturi Blagaja: nizovi stupova i svodova, zajedno s drugim konstrukcijskim elementima su sasvim očiti. Bačvasti svodovi, koji su uobičajeni u džamijama, tekijama i hamamima, građeni su s visokim stupnjem savršenstva i omogućili su potpuno slobodna tlocrtna rješenja. Sinkronizacija majstora obrtnika i tehnika gradnje, s jedne strane i razvoja naselja s druge, je ostavilo traga na dojmu Blagaja kao osobitog urbanog središta u Bosni i Hercegovini.
Tijekom Austro-Ugarske vladavine, Blagaj je zadržao izgled orijentalnog naselja, iako je izgubio važnost urbanog središta.
Meteorološka postaja Blagaj nalazi se na samom ulazu u Blagaj, na samo 35 metra od rijeke Bune. S ove meteorološke postaje se od 2006. godine automatskim mjerenjem, svakog sata podaci šalju u Federalni meteorološki zavod u Sarajevu.
Tijekom Austro-Ugarske vladavine, Blagaj je zadržao izgled orijentalnog naselja, iako je izgubio važnost urbanog središta.
Meteorološka postaja Blagaj nalazi se na samom ulazu u Blagaj, na samo 35 metra od rijeke Bune. S ove meteorološke postaje se od 2006. godine automatskim mjerenjem, svakog sata podaci šalju u Federalni meteorološki zavod u Sarajevu.